Moguće poskupljenje goriva zbog novonastale situacije i proglašenja ratnog stanja u Ukrajini moglo bi da se odrazi i na Balkan. Nakon odluke predsjednika Rusije Vladimira Putina da započne rat sa Ukrajinom, cijena nafte na tržištu je odmah počela da raste.
Rusija je jutros u ranim jutarnjim satima otpočela invaziju na Ukrajinu bombardovanjem nekoliko gradova Ukrajine sa navodećim raketama za precizno gađanje meta. Kako javljaju mediji među pogođenim metama većina su vojni objekti i aerodromi a ruska padobranska divizija je ušla u Ukrajinu. Zvanična Ukrajina objavila je da je oborila 5 ruskih aviona i jedan helikopter a da je na graničnim prelazima sa Rusijom ubijeno 50 ruskih vojnika.
Napad na Ukrajinu uticao je odmah na rast cijena nafte na tržištu, a zbog uvođenja sankcija Rusiji cijene gasa takođe su poskupele.
Cijena nafte međunarodnog standarda u utorak je dostigla sedmogodišnji maksimum od 97,76 dolara po barelu. Vlada Srbije 12. februara ograničila je cijenu nafte na 30 dana – maloprodajna cijena evrodizela biće ograničena na 179, a bezolovnog motornog benzina na 171 dinar po litru.
Iz Ministarstva energetike prethodno je krajem januara saopćeno da je snabdevanje gasom i naftom stabilno.
Zapadne zemlje zaprijetile su sankcijama Rusiji, koja je drugi najveći izvoznik nafte posle Saudijske Arabije i najveći svjetski proizvođač prirodnog gasa.
Zbog sankcija Rusiji, štetu na svim tržišnim poljima i na privredu mogu pretrpeti i zemlje koje se ne odluče na to da uvedu sankcije, pa tako Srbija kao prijateljska zemlja Rusije može samu sebe uvesti u još veću krizu ukoliko ne donese odluku po ovom pitanju, navode eksperti.
Predsjednik Aleksandar Vučić izjavio je da se ne sjeća da je predsjednik Ukrajine Zelenski osudio napade NATO snaga na Srbiju, pa su tako sve zemlje regiona osim Srbije osudile stav Rusije prema Luganjsku i Donjecku dok u BiH nema jedinstvenog stava.
Radi podsjećanja, Ukrajina je među prvim zemljama na svijetu koja je 1999. godine osudila NATO bombardovanje Srbije.
Analitičari kažu da napad Rusije na Ukrajinu može uticati i na stanje u regionu pa tako poredeći trenutnu situaciju na Balkanu smatraju da žarište novih mogućih konflikta vrlo lako može biti u Bosni i Hercegovini.
Putin je preko noći srušio globalni međunarodni poredak. Međutim, unatoč ekonomskoj regresiji, koja će uslijediti, unatoč energetskom siromaštvu, unatoč tome što će velik dio svijeta u narednim godinama živjeti lošije nego što je živio do sada, mreža demokratskog svijeta nije u pitanju, pod uvjetom da se definitivno potisne politika appeasementa. Preko noći u demokratskom svijetu moraju iz javnog života nestati zagovornici protudemokratskih, proputinovskih političkih opcija. EU mora početi funkcionirati kao „geopolitička unija” o kojoj je Ursula von der Leyen govorila na samom početku svog mandata, a onda je tema žalosno potisnuta s dnevnog reda.
Zemlje poput Bosne i Hercegovine, koje su predmet razaranja od strane Putinovih sluga, moraju dobiti zaštitu takve „geopolitičke unije”, a oni koji misle da mogu iskorištavati dobrobiti zajedničke europske politike proširenja, a podupirati politike Carstva zla i Malog hazjajina, moraju ostati iza čvrste linije političkog razgraničenja. Europa i NATO moraju iskoristiti napad izvana da se čvrsto grupiraju, jasno povežu i definiraju skupne interesne prioritete. Ako se to napravi u najkraćem roku, demokratski se svijet može u budućnosti nositi s Hazjajinom, koji je postao sve iracionalniji i opsjednutiji zlom, idejom Velike Rusije, etničke homogenosti i ruske dominacije na prostoru što ga mali veliki vođa vidi kao svoje carstvo.Rekao je Davor Gjenero u svom mišljenju za Al Jazeeru.
Opširnije o ovom stavu i mišljenju možete pročitati na linku.
E.T.
020media